Kako se proizvode bijela vina?
Septembar je vrijeme berbe i prerade vinskog grožđa. Period koji proizvođači vina nestrpljivo čekaju tokom cijele godine, sa zebnjom prate i kojem se uvijek neizmjerno raduju. Kako se proizvode i koje su to sorte od kojih Plantaže proizvode bijela vina, reći ćemo vam nešto više u nastavku.
Bijela vina se uglavnom proizvode od grožđa bijelih sorti vinove loze, iako to ne mora uvijek da bude pravilo. Postoje i bijela vina dobijena od crnog grožđa, po postupku zvanom „ blanc de noir“, odnosno „ bijelo od crnog“. U Plantažama se sva bijela vina prave od grožđa bijelih sorti vinove loze.
Osnovni redosljed u procesu proizvodnje bijelih vina izgleda ovako:
Bijela vina se u svijetu konzumiraju gotovo podjednako kao i crvena. Tokom toplih ljetnjih dana potrošnja je nešto veća nego zimi. Laganija, mlađa i lepršava vina se mogu poslužiti kao aperitivna prije samog obroka, ali isto tako mogu da budu odlični pratioci laganije hrane. Punija kompleksnija vina su dugovječnija i prilikom posluživanja zahtijevaju širu čašu, a nerijekto im prija i dekantiranje. Ova vina traže jaču hranu i serviraju se na nešto višoj temperaturi nego lagana bijela vina. Preporučena temperatura za serviranje bijelih vina je 9-11 c°.
Zašto neka bijela vina djeluju kremasto?
Nakon završene fermentacije neka vina se podvrgavaju tzv. Malolaktičkoj fermentciji tj. M
liječnom vrenju jabučne kiseline tokom kojeg dolazi do stvaranja mliječne kiseline koja vinu daje puterast i kremast ukus.
Kalorijska vrijednost bijelih vina je oko 121 kcal po čaši ( 0,15l).
U kompaniji „ 13. Jul –Plantaže“ bijela vina se proizvode od sorti Krstač, Žižak, Chardonnay, Sauvignon Blanc, Pinot Blanc i Malvazija
Krstač (Krstača bijela, Bijeli Krstač, Krsta Bijela, Loza bijela, Bioka)
Krstač je bijela crnogorska autohtona vinska sorta koja se od davnina gaji u vinogradima podgoričkog vinogorja, a koristi se u proizvodnji kvalitetnih bijelih vina. Najvjerovatnije, porijeklom je iz Beri (okolina Podgorice). Ime sorte potiče od izgleda i oblika grozda, koji podsjeća na krst. Krajem 50-tih godina XX vijeka u region Skadarskog jezera, u subregion Podgorica (Beri i Doljani), Krstač je bio dominantna sorta za proizvodnju bijelih vina i smatrao se karakterističnom sortom za ovaj region. Kasnije, 1960-tih i 70-tih godina gajen je kao glavna sorta za bijela vina u vinogradima u Bjelopavlićkoj ravnici, Zeti i Lješkopolju ali areal gajenja ove sorte nije bio veći od 40 – 50 km.
Žižak
Žižak je crnogorska autohtona sorta koja se koristi za proizvodnju bijelih vina. Do skoro u Crnoj Gori nije bila previše rasprostranjena. Pojedinačni čokoti mogli su se naći u blizini Podgorice, Crmnice, a najviše se gajila na Crnogorskom primorju. U Bokokotorskom zalivu sotra Žižak je poznata pod sinonimom Žižak bijeli i služila je za proizvodnju pjenušavog vina tipa proseka. Posljednjih godina vlada sve veće interesovanje za ovu sortu i postepeno se povećavaju površine zasada u Crnoj Gori.
Chardonnay
Chardonnay je najpoznatija i najrasprostranjenija bijela vinska sorta na svijetu. Pripada grupi sorata Pinot i nastala je ukrštanjem sorte Pinot blanc i sorte Gouais blanc. Porijeklom je iz Francuske, a zbog veoma dobre prilagodljivosti uslovima gajenja, gaji se u vinogradarskim područjima širom svijeta. Mnogi su saglasni da ne postoji vinska sorta grožđa koja može ponuditi toliko širok i raznovrstan asortiman vina kao Chardonnay. Kao i u mnogim zemljama svijeta, pa samim tim i u Crnoj Gori, Chardonnay se uspješno gaji već duži niz godina i koristi za proizvodnju različitih tipova vina. Zavisno od uslova gajenja i načina vinifikacije, vina mogu biti aromatična, sa umjerenim kiselinama, ali i kremasta ukoliko se radi malolaktička fermentacija i vino odležava u hrastovim buradima.
Sauvignon Blanc
Sauvignon Blanc je pored Chardonnay-a najpoznatija bijela francuska sorta. Vodi porijeklo iz doline Loara – Francuska, a pretpostavlja se da je nastala ukrštanjem Traminera i Chenin Blanc-a .Danas se gaji u svakoj zemlji koja proizvodi vino. Zavisno od regiona u kom se gaji daje vrhunska vina u različitim varijantama (suva-slatka). Vina ove sorte karakteriše svježina, voćne arome i prijatne kiseline, zbog čega se većinom konzumiraju mlada. U Crnoj Gori se obimnije gaji od 1998. godine, a zajedno sa Chardonnay-om predstavlja jednu od najzastupljenijih introdukovanih bijelih vinskih sorti u Crnoj Gori.
Pinot Blanc
Pinot Blanc je bijela vinska sorta porijeklom iz Francuske i predstavlja genetsku mutaciju sorte Pinot noir. Gaji se u mnogim regionima širom Evrope, posebno u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj i Slovačkoj. U Njemačkoj je poznata pod imenom Weissburgunder – Burgundac bijeli. Koristi se za proizvodnju suvih, pjenušavih i slatkih vina. U Plantažama se zadnjih nekoliko godina koristi za proizvodnju jednog od najboljih bijelih vina kompanije – Pro Animu Pinot Blanc. Vino ove sorte je osvježavajuće, sa aromama jabuke i ananasa i umjerenim kiselinama.
Malvasia je ime za veliki broj različitih vinskih sorti koje se gaje na Mediteranu, a naziv se obično dopunjuje sa regionom gajenja. Takođe, termin se odnosi na slatka i izrazito aromatična vina malvazije koja mogu biti proizvod jedne sorte ili kombinacija kupažA. Pretpostavlja se da je porijeklom iz Grčke, a svjetsku slavu je stekla zahvaljujući venecijanskim trgovcima koji su vinom malvazije trgovali od 13. vijeka. Vina malvazije su svježa, sa voćnim aromama jabuke i kajsije. Na Ćemovskom polju se uspješno gaji od 2007. godine.
